Svet
Okruženje
Srbija
Beograd
Svet
Lafarge ekspanzija u aziji
Kompanija ne prestaje da se širi na
svetskom tržištu, a izvršni direktor Bruno Lafont ističe da je Azija
prioritet, gde sada ostvaruju 10% tržišnog profita a planiranim otvaranjem
pogona u Indiji, pored onih u Kini, ovaj udeo bi se mogao udvostručiti.
Lafarge (Lafarž) se na svetskom tržištu bori sa švajcarskim Holcim-om
i meksičkim Cemex-om i pomenuti planovi predstavljaju pokušaj Lafarža
da sa dosadašnjih 50% tržišta u razvoju preuzme čak dve trećine ukupne
prodaje.
San Goben kupovina nemačkog maksita
Francuska kompanija San-Goben (Compagnie
de Saint-Gobain), jedan od najvećih svetskih proizvođača stakla, preuzela
je nemački Maksit (Maxit), filijalu Hajdelberg cementa (Heidelberg cement),
za 2,12 milijardi evra. U saopštenju za štampu kompanija je predstavila
plan da ovim preuzimanjem otvori sebi mogućnost udvostručivanja poslovanja
u sektoru industrijskog maltera – proizvoda koji joj je, preko kompanije
Veber (Weber), samo u 2006. godini ostvario prihod od milijardu evra.
Kompanija Maksit trenutno posluje u više od 30 zemalja i zapošljava preko
pet hiljada radnika, a ostvaruje prihode od 1,2 milijarde evra. Istovremeno,
Maksit je tržišni lider u Skandinaviji i Nemačkoj, i sada uz Veber, koji
je lider u Francuskoj i južnoj Evropi, San-Goben će preuzeti vođstvo
na evropskom tržištu industrijskog maltera.
Sa druge strane, Hajdelberg
cement objavio je da će novac dobijen ovom transakcijom iskoristiti da
preuzme britanskog proizvođača građevinskog materijala Hensona (Hanson).
Ovo preuzimanje će Hajdelberg koštati 11,75 milijardi evra, ali će ga
svrstati na drugu poziciju po veličini kompanija u ovom sektoru, odmah
iza francuskog Lafarža.
Tisenkrup rast profita

Vodeći nemački proizvođač čelika Tisenkrup
(ThyssenKrupp) ostvario je porast profita od 63% u kvartalu zaključenom
krajem juna, što je dovelo do cifre od 729 miliona evra ili 1,49 evra
po deonici, iako su predviđanja analitičara išla tek do svote od 623
miliona. Porast profita u odnosu na isti period prošle godine (446 miliona),
najviše se pripisuje povećanju ekonomskog rasta u Nemačkoj, ali i Evropi
uopšte, koji je doveo do veće potražnje industrijskih dobara. Ovo je
omogućilo Tisenkrupu da podigne cene svojih proizvoda pa su procenti
prihoda prodaje porasli za 11%, tj. na 13,4 milijardi evra.
Kriza na američkom
tržištu nekretnina
Ovoga leta u SAD zabeležen je najveći
broj neprodatih stambenih nekretnina u poslednjih 15 godina a gradnja
privatnih kuća beleži konstantan pad već 16 meseci za redom. Vrednosti
deonica građevinskih firmi pala je prosečno za preko 4%, a broj radnika
u građevinskoj industriji (kojih ukupno ima 7,7 miliona), od septembra
prošle godine pao je za 75.000, a očekuje se i dalje povećanje nezaposlenosti
radnika u ovoj struci. Prirodno, ova stagnacija i blagi pad nisu mimoišli
ni deonice industrijskih konglomerata, a stanje na tržištu nekretnina
izaziva predkriznu atmosferu u čitavoj američkoj privredi.
ENR lista
Najuticajniji svetski časopis iz oblasti
građevinarstva, njujorški ENR (Engineering News Record) sačinio je novu,
jubilarnu, dvadestu po redu listu najboljih građevinskih kompanija u
svetu. Ocenjivanje je vođeno za 2006. godinu, i to u dve kategorije:
za projektovanje i izvođenje projekata.
Na prvoj listi je predstavljeno
200 firmi koje se bave projektovanjem, i sve one dolaze iz samo 30 država.
Ovom listom apsolutno dominiraju Amerikanci sa 75 kompanija. Kao i na
mnogim drugim listama poslednjih godina, odmah iza njih su se našli i
Kinezi sa svojih 15 projektantskih firmi. Slede ih Velika Britanija sa
12, Kanada sa 11 i Japan sa 10 kompanija. U prvih deset su i Holandija
i Francuska sa po osam, Nemačka i Australija sa po šest, dok je, možda
na iznenađenje, na desetom mestu Egipat sa četiri projektantske kompanije.
U
prvim godinama uspostavljanja ENR liste najuspešnijih u periodu
od 1988. do 1992/93. naš Energoprojekt nalazio se u prvih desetak
najboljih projektantskih i među dvadest izvođačkih firmi na svetu.
Na ovogodišnjoj listi najvećih projektanata više ga nema, a na
listi izvođača zauzima 166. mesto kao jedini predstavnik naše zemlje. |
Ipak, bez obzira na dominaciju firmi
iz SAD, prva kompanija na listi je kanadski SNC (SNC – Lavalin Group
inc, Montreal). Drugo mesto je zauzeo američki Fluor Corporation, a treće
Fugro iz Holandije. Četvrti na listi projekanata londonski AMEC. Od petog
mesta pa dalje slede firme: Arkadis NV iz Holandije, Worley Parsons Ltd.
iz Australije, američki KBR iz Hjustona, Bechtel, AECOM Tehnology Corp.
Los Angeles i Jacobs iz Pasadene.
Kada je reč o listi 225 najboljih izvođača
radova u 2006. godini, na nju su dospela preduzeća iz 37 zemalja. U prvih
deset mesta nalaze se po tri firme iz Francuske i SAD, dve iz Nemačke,
a po jedna iz Švedske i Austrije. Prvo mesto zauzeo je nemački Hochtief
AG, drugo mesto je švedska Skanska AB iz Solna, treći je francuski Vinci,
Ruell-Malmaison. Četvrto i peto mesto su zauzeli austrijski Strabag SE
(Štrabag) i francuski Bouygues (Buig).
Amerikanci su se na ovoj listi
našli tek na šestom mestu, a njihova najbolje plasirana kompanija je
Bechtel sa sedištem u San Francisku. Slede je francuski Technip iz Pariza,
KBR iz Hjustona, nemački Bilfinger Berger iz Manhajma, dok je na desetom
mestu ponovo kompanija iz SAD – Fluor Corporation, sa sedištem u gradu
Irving u Teksasu.
Nasuprot utisku koji se stiče pregledom
prvih deset mesta, ostatkom liste apsolutno dominiraju Amerikanci sa
51 i Kinezi sa 46 kompanija. Na trećem mestu po brojnosti kompanija nalazi
se Turska. Čak 22 firme, skoro svaka deseta, dolazi na listu iz ove zemlje.
Slede ih Japanci sa 16 predstavnika, Italijani sa 11, Južna Koreja sa
devet, Francuska i Španija po osam, Nemačka šest i Velika Britanija sa
pet firmi u prvih 200 najvećih.
Zanimljivosti
liste najvećih izvođača:
- 185 izvođača radova dolazi
iz svega 10 zemalja, a preostalih 40 je iz čak 27 država
- samo jedan izvođač dolazi iz
Rusije koja je jedno od najvećih gradilišta sveta – reč je o
moskovskom PJSC Stroytransgaz
- čak prvih pet mesta među izvođačima
zauzele su kompanije iz Evrope
- samo su Amerikanci i Kinezi
predstavljeni na listi sa 97 od 225 kompanija
|
Pokretne kuće

Poslednjih nekoliko godina pojedine
arhitekte sve više zaokuplja ideja pokretne kuće. Savremeni materijali
i tehničke inovacije dozvoljavaju nove slobode u dizajniranju individualnih
mobilnih stambenih jedinica. Lagani materijali visokih karakteristika
čvrstoće i izolatorskih sposobnosti, tehnologije koje proizvode, štede
i zadržavaju energiju, kao i mnogi drugi izumi vezani za kućni mobilijar
(plitki TV-ekrani, lap-topovi, mikrotalasne, savremene nepropusne tuš
kabine i sl.) doveli su do toga da na malom prostoru može da se ostvari
sasvim zadovoljavajući komfor.
Ideje pokretnih kuća kreću se od onih
koje se mogu instalirati kao paraziti – tj. mogu se priključiti postojećem
objektu u vidu npr. gostinskog krovnog ili baštenskog pansiona, pa sve
do objekata koji bi se mogli postaviti kao sasvim samostalne jedinice,
sa sopstvenim izvorima napajanja energijom Sunca preko solarnih ploča
postavljenih na krovu, geotermalnim izvorima ili transformacijom energije
vetra. Ovakve kuće, već postavljene na nekoliko tačaka u Evropi i SAD,
mogu se lako prenositi helikopterom ili kranom, imaju do 40m2 i
mogu da zadovolje potrebe savremenog čoveka koji se ne libi da se sasvim
prepusti visokim tehnologijama, čak i dok spava. Ipak, sve govori da
ovakav način življenja nikada neće preuzeti dominaciju nad konceptom
statičnog doma, mada analitičari dozvoljavaju da će svakako biti zainteresovanih
savremenika u kojima još uvek živi gen nomadskog čoveka.
Burj
Dubai najviša zgrada sveta

Najviši objekti
sveta podignuti ljudskom rukom nekada su držali primat po nekoliko
milenijuma, zatim nekoliko decenija, da bi se u poslednje vreme
održali na toj prestižnoj poziciji samo par godina. Kula Taipei
101 u Tajvanu, sa svojih konačnih 508m dostignutih 2004. odnedavno
više nije najviša zgrada sveta. Pre nje tu su bile Petronas kule,
nesrećno stradale kule Svetskog trgovinskog centra u Njujorku,
a u istom gradu je nekada davno Empire State Building držao primat
41 godinu. Od ovog leta na prvo mesto izbio je novi objekat, i
po svemu sudeći, tu će ostati za duže – u Dubaiu se (kao po navici),
privodi kraju izgradnja još jednog arhitektonskog i građevinskog
čuda – Burj Dubai (Burdž Dubai).
Građevinska kompanija Emaar
Properties saopštila je u avgustu da je ovaj oblakoder postao najviša
zgrada sveta. Oduševljenje ne bi bilo preveliko da zgrada u tom
trenutku nije dostigla tek 140 od planiranih 160 etaža, i tako
prešla visinu od 512m, što je bilo više nego dovoljno za Tajpejevih
508 i novi rekord. Burj Dubai će uskoro i zvanično postati najviša
zgrada sveta po sva četiri kriterijuma: visini strukturnog vrha,
najvišeg naseljenog sprata, vrha krova i vrha antenskog tornja.
Kada Konkord kula, kako još nazivaju toranj u Dubaiu, bude završena,
u nju će biti ugrađeno 330.000m3 različitih betona (ne
računajući temelje!), površina njene fasade imaće 111 i po hiljada
kvadrata što odgovara površini 17 fudbalskih terena.
Procenjuje se da će je istovremeno
posećivati i do 15.000 ljudi (proračun je rađen za 35.000) koji
će koristiti 56 najbržih liftova na svetu (do 18m/s) kapaciteta
do 21 osobe. Ovi liftovi su prvi na svetu koji će moći kontrolisano
da rade i u slučaju havarije ili požara na nekom od delova zgrade.
Sva stepeništa su u betonskim jezgrima a na svakih 25 spratova
postoji odmorište za prilagođavanje visinskom pritisku.
Pranje
fasade je automatsko uz pomoć tri mašine garažirane na poslednjem
spratu i kada sve budu radile, u normalnim uslovima biće im potrebno
3-4 meseca da operu čitavu fasadu.
Podaci koji najrečitije
govore o kakvom se poduhvatu radi, možda su oni o kondenzaciji
– Burdž Dubai ima poseban sistem odvođenja kondezovane vode sa
fasade, uzrokovane vlažnim vazduhom sa okeana, odnosno klimatizacijom
same zgrade. Sva voda prikupljena na ovaj način sakuplja se u rezervoarima
na garažnim nivoima i koristiće se za navodnjavanje zelenila u
okolini zgrade. Bez obzira na klimatski pojas u kome se ovaj objekat
nalazi, ovako prikupljena voda ipak bi trebalo da bude dovoljna
da ispuni predviđenu ulogu. Naime, količina ovako prikupljene vode
na godišnjem nivou odgovaraće zapremini od skoro 20 punih olimpijskih
bazena. |
[vrh strane]
Okruženje
Šabac – Zagreb Zorka Color
U prvoj polovini ove godine fabrika boja i lakova
Zorka Color iz Šapca prodala je robu u ukupnoj vrednosti od 6 i po miliona
evra, što u odnosu na isti prethodni period predstavlja rast od 35%.
Ugovor o strateškom partnerstvu sa Alkaloidom iz Skoplja je već potpisan,
a osnovana je i firma u Mađarskoj. Na hrvatskom tržištu je ostvaren promet
od pola miliona evra i kao logična posledica nedavno je otvoren distributivni
centar u Zagrebu. Po mišljenju Miroslava Aleksića, predsednika kompanije,
za sve ove uspehe najzaslužniji je visok kvalitet proizvoda i povoljne
cene, ali i ime fabrike kao garant osvedočenog kvaliteta njihovih industrijskih
premaza i proizvoda namenjenih širokoj potrošnji koji su bili poznati
još u bivšoj SFRJ.
Širbegović GRUPA – 600.000 kvadrata
godišnje
U proteklih 18 meseci Širbegović grupa
investirala je preko 5 miliona evra u proširenje proizvodnje i unapređenje
tehnologije rada, a proizvodni pogoni su dostigli površinu od oko 150.000
m2. Firma zapošljava 600 ljudi, godišnje gradi 600.000 m2,
u Srbiji su potpisali ugovor za objekte u Kragujevcu, a u toku su i pregovori
za izgradnju lanca objekata ukupne površine 250.000 m2. Pored
poslova sa prednapregnutim betonima, u firmi posebno ističu GMT konstrukcije
– firmu sa kojom Širbegović grupa već tri godine deluje na evropskom
tržištu (Italija, Švedska). Ova firma je specijalizovana za proizvodnju
čeličnih konstrukcija a dobila je i sertifikat za varenje 729 čime su
njene mogućnosti izvoza na evropsko tržište znatno uvećane, a sam proizvodni
prostor fabrike je samo u ovoj godini udvostručen i opremljen najsavremenijom
opremom.
Novi centar Zagreba

Uz novu rukometnu Arenu, kraj Savskog
nasipa u Zagrebu, prostire se 58ha zemljišta koji su trenutno u centru
pažnje investitora i javnosti. Naime, za potez od Univerzitetske bolnice
do železničkog mosta predviđena su nešto mekša pravila i u planu je izradnja
17 nebodera od 14 do 19 spratova, dok će još jedan, osamnaesti, imati
čitavih 39 etaža. Pored ovoga, zidaće se i niži objekti, a jedan od njih
biće i buduća upravna zgrada Zagrebačke županije. Pod mekšim pravilima
podrazumeva se da se izgled svake od zgrada neće naći na nadmetanju,
kakvo je inače pravilo u drugim delovima grada, zatim, neboderi će moći
da imaju pretežno stambenu funkciju, a sami indeksi izgrađenosti će moći
da budu viši u odnosu na one koji važe na teritoriji grada Zagreba. Buduću
novu urbanu zonu će sa ostatkom grada povezivati i nove saobraćajnice,
novi Jarunski most i rotor, a biće dovedene i tramvajske linije. Krajem
avgusta procurela je i vest da se kao investitori pojavljuju austrijski
CCS, norveški Verdispar, hrvatska Pragmatica i Ana Levojević. Oni su
u pismima dostavljenim vlastima naveli da su zainteresovani za što
bržu izgradnju stambenih i poslovnih objekata, kao i to da su već vlasnici
delova ovog zemljišta. Odmah nakon određivanja lokacije nove rukometne
Arene analitičari i svako iole zainteresovan mogao je pretpostaviti
šta će se ubrzo zatim dogoditi: niske porodične kuće uz reku zameniće
neboderi sa pogledom na jezero Jarun sa druge strane reke, a Zagreb
će dobiti ekskluzivan stambeno-poslovni kompleks sa neboderima kakav
imaju mnoge druge prestonice sveta.
Nevolje na Žabljaku
Ne gradi se samo
na crnogorskom Primorju. Ovog leta se na Žabljaku i oko njega zida više
nego ikada, ali i otpada ima više nego ikad. Na mestu gde se put za eko-selo
Podgora odvaja od puta ka Pljevljima, nastala je deponija šuta. Nadležni
su izdali dozvolu za odlaganje građevinskog otpada, ali pod uslovom da
komunalci redovno ravnaju teren, što bi možda i bilo moguće da još uvek
nije u toku najaktivnija građevinska sezona na Žabljaku u poslednjih
par decenija.
Rezultat je to da su drenažni otvori
ispod saobraćajnice zapušeni, pokraj puta je formiran zid od šuta u visini
od jednog metra, a o posledicama se tek nagađa. Meštani sela Paleža,
Uskoka, Podgore i Ninkovića već reaguju i upozoravaju da će u ovakvim
uslovima put postati neprohodan kada krene sezona kiša, a da će oni ostati
odsečeni od Žabljaka. Da se ovo ne bi dogodilo rešenje se mora potražiti
u najkraćem roku, drenažni otvori moraju se očistiti, a deponija možda
i izmestiti. Ostaje pitanje da li će nadležni imati sluha da im izađu
u susret na vreme.
Novi most na Drini
Po protokolu koji su potpisali predsednici
opština Bratunac i Bajina Bašta, Nedeljko Mladenović i Miloje Spasić,
između Bačevca u Srbiji i Fakovića u Republici Srpskoj, od januara iduće
godine trebalo bi da započne gradnja armirano-betonskog mosta po projektu
inženjera Ljubivoja Kostića. Projekat predviđa 180 metara mosta širine
8,5 metara i ukupne vrednosti investicije od oko milion i po evra i trebalo
bi da doprinese razvoju Srednjeg Podrinja gde su trenutno skele i mostovi
kod Ljubovije i Bajine Bašte jedina veza dve obale.
Štip i aerodrom

Holandska konsultantska kuća Nako,
koja je pobedila na međunarodnom tenderu koji je raspisala makedonska
Vlada, ispitivaće prostorno-urbanističke i vazduhoplovno-saobraćajne
mogućnosti za izgradnju malog kargo aerodroma pored Štipa, na mestu ili
u okolini postojećeg sportskog aerodroma. U vezi stim su razgovarali
predstavnici Nako sa ministrom za transport i veze u makedonskoj Vladi,
Miletom Janakieskim. Holandska konsultantska kuća, saglasno sa tenderskim
uslovima, ima obavezu da za četiri meseca izradi studiju koncesijskog
modela za razvoj skopskog aerodroma Aleksandar Makedonski i ohridski
Sv. Apostol Pavle.
Rimski put
Narodni muzej u Požarevcu i muzej
Banatului Montan iz rumunske Resite započeli su izvođenje zajedničkog
projekta Rimski put, kao i izgradnju etnosela iz XIX veka na brdu Tulba.
Završetak oba projekta očekuje se do polovine 2009. i koštaće preko 400.000
evra.
Rimski put bi trebalo da poveže Viminacijum
u Srbiji i Apulum u Rumuniji, a u okviru projekta je i nova postavka
u požarevačkom muzeju koja predstavlja izbor od preko 50.000 predmeta
pronađenih u 13.500 rimskih grobnica otkrivenih u Viminacijumu. Evropska
komisija za izgradnju i opština Požarevac već su izdvojili 155.000 evra
za ovaj projekat.
Pojas uz istu reku, nepunih pet stotina
kilometara nizvodno, odavno je predmet rasprave, i samo to. U Beogradu
se čini da će Savom proteći još mnogo vode pre nego se izmeste šine i
zarđali vagoni, divlja naselja i predratni magacini… Ideja o slobodnom
bloku na Novom Beogradu nije zaživela, a nemali broj stanovnika se uplašio
da će mu pasti na glavu i pre nego što se pojavio ozbiljan investitor
koji bi ga podigao.
TRIMO NAGRADE
2007

U Portorožu je 21. septembra
održano treće međunarodno takmičenje za Trimove nagrade iz oblasti
arhitekture. U okviru letnjeg takmičenja bilo je prijavljeno
79 projekata iz 21 države. Tom prilikom dodeljene su tri nagrade
za celokupno arhitektonsko rešenje i šest posebnih nagrada za
inovativnu upotrebu Trimovih proizvoda. Iz naše zemlje, dobitnici
nagrada za celovito arhitektonsko rešenje bili su Milan Đurić
i Aleksandra Vuja za Logistički centar Milšped u Srbiji.Tatjana
Fink, generalni direktor kompanije, je povodom nagrađenog takmičenja
rekla: Inovativnost, kao spoj razvoja Trima i inovativnog razmišljanja,
na različite načine podstiče naše zaposlene i partnere sa kojima
sarađujemo, ali i buduće arhitekte. Takmičenje za Trimove nagrade
iz oblasti arhitekture, Trimo Urban Crash, podstiče kreativno
i neustrašivo razmišljanje i istovremeno odražava inovativnost
u radu kompanije Trimo.
Cilj je nagraditi projekat
iz arhitekture i podstaći upotrebu Trimo proizvoda u savremenoj
arhitekturi. Miloš Ebner, predsednik komisije Trimo nagrada iz
oblasti arhitekture i direktor razvoja i projektovanja u kompaniji
Trimo, je prilikom dodele nagrada izjavio: Trimovim nagradama
želimo da, pored podizanja kvaliteta arhitekture na viši nivo,
nagradimo projekte i projektante, koji su dovoljno hrabri i inovativni,
da naše proizvode primenjuju na nove, nestandardne načine, i
da tako, iznova prevazilazimo svoje sposobnosti.
Trimo urban crash 2007

Pored Trimovih nagrada iz oblasti
arhitekture proglašen je pobednik konkursa Trimo Urban Crash 2007.
Konkurs je namenjem studentima ljubljanskog, zagrebačkog i beogradskog
fakulteta arhitekture i nagrađuje najbolja kreativna idejna rešenja.
Izborna komisija je do avgusta 2007. godine, među 29 prispelih
projekata, izabrala dvoje finalista, čija su idejna rešenja realizovana
do sredine oktobra 2007. i postavljena u parku Tivoli na Krakovskem
nasipu u Ljubljani. Za pobednika konkursa Trimo Urban Crash 2007
izabrana je Jelena Grujić, student arhitekture iz Srbije, za idejno
rešenje Zida za odmaranje.Naredno takmičenje za Trimove nagrade
iz oblasti arhitekture i Trimo Urban Crash nagrade za inovativno
razmišljanje o prostoru počinje u leto 2009. godine. |
[vrh
strane]
Srbija
US Steel Serbia Milion tona čelika
za pola godine
Od početka godine do 9. jula u pogonima
Tople valjaonice US Steel Serbia proizvedeno je milion tona čeličnih
proizvoda, saopšteno je iz ove kompanije. Ovim je najveći izvoznik Srbije
za samo šest meseci dosegao rekord iz 1989. godine kada je proizvedeno
milion i sto hiljada tona (1.104.210t), ali na godišnjem nivou.
Inače,
od 2003. godine, kada je američka korporacija US Steel kupila smederevsku
železaru, rezultati Tople valjaonice popravljali su se iz godine u godinu,
da bi u 2006. godini premašili milion i sedamsto hiljada tona (1.709.820t)
čeličnih proizvoda. Pavle Fodor, direktor Tople valjaonice, rekao je
da ovaj rezultat govori o velikim mogućnostima ovog pogona, a Daglas
Metjuz, generalni direktor Ju Es Stil Srbija, u svom saopštenju ocenio
je da ovaj rekord predstavlja još jedan korak u pozicioniranju kompanije
kao regionalnog lidera u proizvodnji čelika.
Uspešno poslovanje kompanije
naravno da nije došlo samo od sebe: za protekle četiri godine, koliko
je prošlo od preuzimanja smederevske železare, američka korporacija
je uložila 200 miliona dolara u obnovu i modernizaciju proizvodnih
pogona. Velika ulaganja, angažovanje menadžmenta i radnika, pravilno
i revnosno održavanje mašina i opreme, puštanje u rad Visoke peći broj
1 pre dve godine, sve to je dovelo do toga da Ju Es Stil Srbija danas
predstavlja apsolutnog lidera industrije čelika i čeličnih proizvoda
kod nas koji se sprema da tu poziciju preuzme i na nivou regiona.
Lafarž
Beočin
Jedan od primera uspešnog preuzimanja
domaćih fabrika od strane inostranih kompanija je i privatizacija Fabrike
cementa Beočin od strane francuskog Lafarža (Lafarge). Preuzimanje se
dogodilo odmah nakon donošenja novih zakonskih propisa proleća 2002.
godine, kupovinom 70% društvenog kapitala u vrednosti od 58 miliona evra
i predstavljalo je prvi primer privatizacije u Srbiji, a odmah zatim
se pokazalo i kao jedan od obrazaca za ugled u tranzicionom razdoblju
naše industrije i poslovanja uopšte.
Ove godine se navršilo pet godina
od preuzimanja i Lafarž je nedavno svojim zaposlenima i javnosti podneo
izveštaj o stepenu realizacije petogodišnjeg programa preuzetih obaveza.
Ono što smo mogli videti jeste da francuska kompanija ne samo da je ispunila
sve obaveze preuzete kupoprodajnim ugovorom već je isti premašila. Naime,
umesto 35 miliona evra, koliko su ugovorom iznosile obaveze Lafarža za
prvih pet godina, ova kompanija je u rekonstrukciju i modernizaciju fabrike
izdvojila skoro duplo više – 62 i po miliona. Najveći deo ovog viška
sredstava utrošen je za tehničke i tehnološke investicije, gde je u prvi
plan stavljena životna sredina, njeno očuvanje i unapređenje.
Stanovnici
sa obronaka Fruške gore prvi put za poslednjih 170 godina od kada se
na ovom mestu nalazi cementara, mogu da odahnu, ili bolje reći da dišu:
ugašene su peći sa zastarelom tehnologijom, a proizvodnja klinkera, najvećeg
izvora zagađenja, sada se odvija na novoj, savremenoj liniji, gde se
komplentna proizvodnja odvija po suvom postupku. Prednosti su mnogostruke:
proizvodnja klinkera je povećana za četvrtinu i sada iznosi četiri hiljade
tona dnevno, i ono najvažnije – životna sredina je čistija.
U oktobru tender za izgradnju Kolubare
B
Od 19. septembra deo reke Kolubare
teče novim, oko 5km dugim, tokom. Ova investicija koštala je Kolubaru
i EPS oko 10 miliona evra. Izgradnjom tzv. glinenog čepa, reka je preusmerena
u novo korito, izrađena je i specijalna kaskada zahvaljujući kojom će
tok reke biti tri puta sporiji nego što je u prirodnom koritu. Ukoliko
sve bude uredu, za godinu dana, u Rudarskom basenu Kolubara novi površinski
kop počeće sa radom. Rezerve uglja u tom novom koritu su oko 30 miliona
tona, što će biti dovoljno za eksploataciju do 2014. godine. Vladimir
Đorđević, generalni direktor EPS-a, izjavio je da će u nove kopove u
Kolubarskom basenu biti investirano oko 700 miliona evra.
Stara planina čekajući startni pucanj
U
toku je izrada plana razvoja turizma Stare planine koji radi kanadska
firma Eko-stajn. U Knjaževcu se sa nestrpljenjem očekuje završetak
master-plana, obećan za septembar, da bi se zatim odmah moglo preći
na usvajanje prostornog plana nakon koga bi se na sajam u Minhenu moglo
otići sa kompletiranom ponudom za strane investitore koji bi gradili
smeštajne kapacitete na ovoj planini.
Čitav projekat ima veliku podršku
Vlade Srbije, jer od 500 miliona dinara koji su budžetom planirani
za razvoj turističke infrastrukture, preko polovine odlazi na Staru
planinu. Ovim bi Vlada Srbije na sebe preuzela da postavi žičare, uredi
ski-staze i izgradi prilazne puteve. Zatim bi se čekalo na investitore
kojima ostaje da izgrade smeštajne kapacitete, posle čega bi, po svim
procenama i biznis-planovima, ova planina i čitav jugoistok Srbije zaživeli.
Lola za 148 miliona
SCT CG Montaža,
slovenačko-srpska kompanija koja je kupila deo imovine preduzeća Lola
sistem za 148 miliona dinara, najavila je ulaganja u tu fabriku u visini
od 20 miliona evra. Kupljena imovina sastoji se od energetskog sistema
sa objektima i opremom, i hale u Železniku od 23.000 kvadrata u kojoj
kompanija Caričin Grad planira da već od januara sledeće godine pokrene
proizvodnju prednapregnutog betona koja će zapošljavati 200 ljudi.
Montažeri suve gradnje

U okviru Grupacije
industrije građevinskog materijala formirana je Sekcija montažera suve
gradnje. Glavni ciljevi rada ovog tela su razmena tehničkih iskustava,
harmonizacija sa propisima EU, primena novih i savremenijih metoda gradnje,
kao i aktivnosti na stručnom usavršavnaju kadrova iz ove oblasti.
Na Tari po starom – nešto novo
Šarganska
osmica, zahvaljujući Drvengradu Emira Kusturice i prirodnim lepotama
Mokre Gore već nadaleko poznata železničko-turistička atrakcija, nedavno
je promovisala novu izletničku destinaciju na najvišem vrhu Tare – vidikovac
Zmajevac. U paketu sa ovim projektom je i izvođenje puta u dužini od
14,2km od Mokre Gore do Mitrovca na Tari, radovi su u toku, a završetak
se očekuje do kraja godine. Vasilije Đurić, upravnik ugostiteljskih usluga
u Šarganskoj osmici, ističe da je Zmajevac samo deo programa čiji je
cilj da gosti Mokre Gore upoznaju Taru, Nacionalni park, Mitrovac i jezero
Perućac. Sredstva za izgradnju puta obezbeđena su iz NIP-a, a sa završetkom
radova put od Mokre Gore do jezera Perućac biće skraćen za 21km.
Katastar
nepokretnosti
Republički geodetski
zavod sprovodi plan po kome bi katastar nepokretnosti zaživeo na celokupnoj
teritoriji Srbije do 2010. godine. Suština ovog obimnog posla je da građani
koji treba da reše upis vlasništva neće morati da odlaze u dve institucije
– sud i katastar, jer kada ovaj posao bude konačno završen moći će da
pomoću računara sa bilo kog mesta provere vlasništvo nepokretnosti, njene
terete i eventualna potraživanja, ograničenja i da li je stavljena pod
hipoteku ili ne. Građani više neće morati da obilaze brojne šaltere i
prikupljaju mnoštvo dokumenata već će to moći da učine na samo jednom
mestu – u Republičkom geodetskom zavodu. Do 2010. godine i ceo Beograd
će, sa 175 katastarskih opština i površinom od 320.000 hektara, biti
upisan u katastar nepokretnosti u kom su objedinjene informacije iz zemljišnih
knjiga (suda) i katas-tra. Mnoge katastarske opštine do sada su prešle
u status katastra nepokretnosti kao što su: Besni fok, Lepušnica, Kovilovo,
Ovča, Stari grad, Vračar, Savski venac, Stara Rakovica, Beli Potok, Pinosava,
veći deo Novog Beograda i Zemuna... Ipak, veliki broj katastarskih opština
još je u starom statusu katastra zemljišta po kom se za podatke još uvek
ide na dva mesta. Takav je slučaj u Borči, Krnjači, Višnjici, Velikom
Selu, Slancima, Mirijevu, Malom i Velikom Mokrom Lugu, Kumodražu, Rakovici,
Kneževcu, Železniku, Ostružnici, Umci, Velikoj Moštanici, Rušnju, Ripnju,
Bežaniji i drugim katastarskim opštinama.
NIP i Niš

Uprkos skromnom gradskom budžetu,
poslednjih meseci Niš je pretvoren u veliko gradilište. Ove godine je
realizovana gradnja velikog kolektora ukupne vrednosti 600 miliona dinara
a rekonstrukcije i proširenja ulaznih saobraćajnica u grad privode se
kraju. Tu su još i dva mosta na Nišavi, nove ambulante itd. Sve ovo nikako
ne bi bilo moguće bez dve milijarde dinara izdvojenih za Niš iz Nacionalnog
investicionog plana. Ipak, jedna stvar u svemu tome brine – da je bilo
više novca on ne bi stigao da bude realizovan i morao bi se preneti u
narednu godinu.
Naime, jug Srbije jednostavno nema
dovoljno kadrova i preduzeća koja mogu da izvode obimnije projekte –
kaže Branislav Jovanović, prvi čovek Direkcije za izgradnju grada, ali
pored ovoga ukazuje i na pitanja iz oblasti ekologije – Moramo pre svega
da rešimo pitanje seoskih vodovoda i kanalizacije, jer nam se njihovo
nepostojanje vraća u najgorem mogućem obliku – preko hrane. Stoka u selima
pije zagađenu vodu, jer umesto kanalizacije tamo postoje neuređene septičke
jame. Bašte se zalivaju neispravnom vodom, a mi dobijamo hranu sumnjivog
kvaliteta.
Rešenje problema zapošljavanja mladih
on vidi u oživljavanju kompanije EI, kao i u izgradnji slobodnih zona,
od kojih je završetak jedne pri kraju, a druga je u planu.
Obilaznica oko Novog Pazara

Nastavlja
se izgradnja obilaznice oko Novog Pazara koja bi trebalo da poveže peštersku
visoravan i saobraćajnice prema Sjenici i Tutinu sa ibarsko-jadranskom
magistralom. Za radove je zadužen Novi Pazar – put i trenutno je u izgradnji
most preko reka Raške i Ljudske, u mestu Dojeviće. Osnovni problem koji
bi mogao presudno da utiče na brzinu napretka radova jesu rešavanja imovinsko-pravnih
odnosa sa meštanima čija se zemljišta nalaze na trasi predviđenoj za
prolazak saobraćajnice. Radovi na obilaznici su svakako jedan od najznačajnijih
infrastrukturnih projekata za ovaj deo Srbije, a od planiranih 5 i po
kilometara za sada je urađeno oko 900 metara puta. Vrednost incesticije
je 5,5 miliona evra.
Valjevo
Firma Četnik iz Valjeva, samo u prošloj
godini, ostvarila je izvoz u vrednosti od milion evra. U njenom sastavu
je nekoliko proizvodnih pogona: u Valjevu se prave armirano-betonski
stubovi za nadzemne električne vodove i deo pratećeg asortimana (konzole
i sl.); u Kosjeriću je započeta proizvodnja betonskih elemenata za trafo-stanice,
dok se u drugoj fazi priprema proizvodnja prednapregnutih elemenata nosača
za mostove, vijadukte, hale i druge velike konstrukcije; u Paraćinu proizvode
kablove, snopove za domaćinstva, podzemne i kablove za najveće dalekovode.
Milan Tomić, vlasnik firme po kojoj je i dobio nadimak Miša Četnik, kaže
da mu je u planu i kupovina konkurentskog preduzeća Elektroizgradnja
iz Bajine Bašte.
Od 1997, kada je preduzeće osnovano,
pa sve do kraja 2000, napredak je bio spor i neizvestan, najviše zahvaljujući
imenu firme koje je gospodin Tomić odbijao da promeni uprkos sporadičnim
nezvaničnim savetima. Onog trenutka kada je utakmica na tenderima postala
otvorena i transparentnija, firma počinje da beleži konstantne uspehe
i neprekidan razvitak mreže poslovanja. I mada je nedavno kupio Strelu-transport
iz Valjeva, gospodin Tomić priznaje da se ne radi o nekakvom novom poslu,
već prvenstveno o imovini Strele koja u centru grada ima plac na kom
planira izgradnju poslovno-stambenog kompleksa, i dodaje da ostaje u
poslu sa betonom i kablovima jer su to artikli gde se raspisuju tenderi,
kupci su uglavnom isti i saradnja sa poznatim i pouzdanim partnerima
izvesna.
Knauf insulation Kamena vuna u Surdulici
Knauf
insulation je, nakon dva meseca i 17 miliona utrošenih evra, u Surdulici
završio rekonstrukciju 80% proizvodnog pogona fabrike za impregnisanu
kamenu vunu, uključujući tu i kupolnu peć, tako da se sada praktično
govori o sasvim novoj proizvodnoj liniji. Fabrika je počela sa radom
i već u probnom periodu proizvodi 5, od planiranih 6 tona kamene vune
na sat, što će u perspektivi dati preko 44 hiljade tona na godišnjem
nivou. Dosadašnji kapaciteti su se kretali od 17 do 18 tona godišnje,
a već danas pogon u Surdulici predstavlja najsavremeniju instalaciju
u Knaufovom sistemu. Knauf insulation je uložio u unapređenje svih sektora
proizvodnje pa je tako 3 miliona evra uloženo u opremu za pakovanje,
a čitavih 5 miliona samo u rekuperatore, što je najveća investicija u
Srbiji namenjena čuvanju životne sredine. Ovo je samo početak velike
Knauf insulation kampanje za očuvanje životne sredine kojom se priključuje
državnoj akciji energetske efikasnosti.
Internet domen Srbije i zvanično
.rs
Registar nacionalnog internet domena
Srbije (RNIDS) 24. septembra izdao je saopštenje da su pripremljeni nacrti
dokumenata koji će regulisati budući proces registracije .rs Internet
domena. Ovi dokumenti stavljeni su na dvonedeljnu javnu raspravu, koja
će trajati od 24. septembra do 8. oktobra 2007. godine. Svi zainteresovani
mogu naći dokumente i formular za slanje komentara na sajtu RNIDS.
Radi
se o dokumentima koji, između ostalog, govore o tome ko će moći da registruje
.rs domen, na koji način, kako će teći proces prelaska sa .yu na .rs,
kako će se rešavati sporovi oko .rs domena i kako postati ovlašćeni registar
.rs domena. Nakon okončanja javne rasprave, na osnovu pristiglih sugestija,
skupština RNIDS će konačno usvojiti pomenute dokumente, što će biti
važan korak ka uvođenju u upotrebu novog Internet domena Srbije, koje
se očekuje do kraja godine. Da podsetimo, međunarodna organizacija
Internet korporacija za dodeljena imena i brojeve (ICANN), saglasila
se, početkom septembra ove godine, sa dodelom novog nacionalnog Internet
domena Republike Srbije, kojim će upravljati RNIDS. Svojom odlukom,
ICANN je predvideo da se prelazak sa .yu na .rs domene okonča do 30.septembra
2009.godine.
U Zrenjaninu 380 miliona evra

Gradnja fabrike bioetanola u Zrenjaninu
vredne 380 miliona evra, prve i tehnološki najsavremenije fabrike u
Evropi, koju investira mađarsko-američki konzorcijum Biotech Energy,
odložena je krajem maja ove godine za šest meseci, a na konferenciji
Obnovljiva goriva – put ka ekonomskoj nezavisnosti, Predsednik zrenjaninske
opštine Goran Knežević je upozorio: Da bi krenula izgradnja potrebno
je rešiti dva problema na državnom nivou. Problem sirovina, kao i problem
standardizacije, odnosno tehničko-tehnoloških normi. Još nemamo zakon
o bioetanolu.
On je izrazio nadu da će do 2009. godine
Zrenjanin dobiti fabriku etanola i time zadržati strateško opredeljenje
ka razvoju visokih tehnologija i goriva budućnosti. Državno poljoprivredno
zemljište će odlukom odbornika SO Nova Crnja biti pretvoreno u građevinsko
zemljište i pod određenim uslovima dato na korišćenje firmi Holtek gradnja
MB iz Novog Sada, koja će u saradnji sa inostranim partnerima biti investitor.
U tehno-parku posao za 25.000 stručnjaka
Najkasnije sredinom sledeće godine
indijska kompanija Embassy group počeće u Inđiji izgradnju svog prvog
tehnološkog (IT) parka u Evropi. Time će biti realizovana najveća grinfild
investicija u Srbiji s ulaganjima od najmanje 600 miliona dolara i očekivanim
izvozom od dve milijarde dolara. G-din Dinkić, Ministar ekonomije i regionalnog
razvoja, naglasio je na konferenciji za novinare održanoj povodom potpisivanja
Memoranduma o izgradnji da će IT park u Inđiji biti najveći objekat ove
vrste u Evropi, i dodao da se u roku od pet godina očekuje investicija
od najmanje 600 miliona dolara i zapošljavanje 25.000 visokoobrazovanih
kadrova.U Inđiji će, u prvoj fazi, biti izgrađen tehnološki park na 50ha
površine, sa poslovnim objektima na površini od 25.000m2, a kada bude
završen, park će zauzeti 270ha, sa poslovnim zgradama površine od 250.000m2,
precizirao je Dinkić.
Posao za 5.000 nezaposlenih
Na prvi ovogodišnji poziv za organizovanje
javnih radova od interesa za Srbiju za sada je stiglo 300 projekata,
izjavila je Pomoćnik ministra rada i socijalne zaštite u Sektoru zapošljavanja,
g-đa Radmila Bukumirić-Katić. Po do sada obrađenim zahtevima obuhvaćeno
je oko 5.000 radnika koji će putem javnih radova doći do posla.
Od tih
5.000 nezaposlenih više od 60% je nekvalifikovanih, 30% su srednje stručne
spreme i 5% je visoke stručne spreme. Treba podsetiti da je za ovogodišnje
javne radove Država izdvojila 220 miliona dinara i da je predviđen i
drugi rok za podnošenje prijava koji traje do 10. oktobra. Država će
za one koji budu radili na realizaciji projekata obezbediti zaradu uz
pomoć poreza i doprinosa, naknadu troškova za dolazak i odlazak sa posla,
kao i troškove osiguranja bezbednosti i zdravlja na radu.
Poreske olakšice
za kupovinu prvog stana nisu ugrozile budžet Srbije
Poreske olakšice za kupovinu prvog
stana nisu negativno uticale na poreske prihode i posle dva meseca primene,
možemo reći da predstavljaju pun pogodak. Do sada je pravo na refundaciju
PDV plaćenog prilikom kupovine prvog stana u novogradnji ostvarilo 70
lica, a ukupan iznos poreza koji im je vraćen premašio je 12,7 miliona
dinara. Uz to, 701 lice kao kupac prvog stana od starog vlasnika nije
platilo porez na prenos apsolutnih prava u visini od 29 milijardi dinara,
izjavio je Miodrag Đidić, državni sekretar u Ministarstvu finansija.
Da poreski prihodi nisu bili ugroženi ovim poreskim olakšicama potvrdio
je i novoimenovani direktor Poreske uprave Dejan Stojanović, koji je
rekao da je naplata javnih prihoda za koje je zadužena Poreska uprava
u prvih osam meseci ove godine u odnosu na isti period lane povećana
za 16,4%, a da su ukupni javni prihodi porasli za 17,6%.
Kratki
rezovi
- U prvom kvartalu građevinska
aktivnost u Srbiji veća za 61%
- Rudnik mermera Venčac ponovo
će se naći na tenderu
- Sindikat građevinarstva Nezavisnost
objavio da u Srbiji ima od 90 do 100 hiljada građevinskih radnika,
od čega 13-33% radi na crno
- Republički geodetski zavod
obezbedio 55,5 miliona evra za izradu katastra
- Ar u Beogradu i do 100.000
evra
|
Brže do autoputa
Izgradnja mosta preko
Save kod Obrenovca, i saobraćajnice koja će spajati ovu opštinu i Boljevce,
biće nastavljena 2008. godine. Ukupna vrednost radova procenjena je na
oko 15 miliona evra, a većim delom biće finansirana iz Nacionalnog investicionog
plana, izjavio je Dragan Đilas, ministar bez portfelja, zadužen za NIP.
“Ideja NIP je finansiranje velikih infrastrukturnih projekata. Ovaj projekat
možda nije veliki, ali je značajan jer će izgradnja mosta i saobraćajnice
skratiti put koji sada iznosi 68km, pa će se od Surčina do Obrenovca
stizati za svega nekoliko minuta. Saobraćajnica, dužine 12,5km, povezivaće
regionalni put Obrenovac-Ub-Valjevo, magistarlni put Beograd-Šabac, kao
i regionalni put u Boljevcima.” izjavio je ministar Đilas.
Sajam u Subotici
krajem oktobra

Subotica će se ove godine ponovo priključiti
sajamskim gradovima. Opštinska samouprava na novi način želi da predstavi
kulturni i privredni život ove regije, naročito zbog toga što je Subotica
najrazvijeniji privredni, kulturni i saobraćajni centar severne Bačke.
S obzirom na činjenicu, da su granični prelazi prema Mađarskoj udaljeni
svega 10, odnosno 20 kilometara od grada, čelnici Grada su odlučili da
Subotica bude domaćin međunarodne manifestacije, koja će svakako doprineti
jačanju privrednih odnosa na ovim prostorima.
Pored preduzeća i preduzetnika
sa teritorije republike, a pre svega iz Vojvodine, svoje prisustvo su
najavili preduzeća i poslovni ljudi iz Mađarske, Rumunije i iz zemalja
bivše Jugoslavije. Geografski položaj grada odnosno blizina Evropske
Unije, omogućava da Subotica postane nosilac ekonomskog i privrednog
razvoja regiona, i da bude centar privredne saradnje i stručnih skupova
u budućnosti.
Tematika sajma će biti roba široke
potrošnje, građevinska oprema i materijali, građevinarske mašine I mehanizacija,
drvna industrija, građevinska stolarija, tehnika i oprema grejanja/hlađenja,
oprema za enterijer, tekstilna industrija, odeća, poljoprivreda, poljoprivredna
oprema i mašine, alati, prehrambena industrija, alkoholna i bezalkoholna
pića, tehnologija prehrambene industrije, ambalaže, proizvodnja i tehnika
ambalažiranja.
Stručni sajam građevinarstva, enterijera
i eksterijera Kuća i naš dom pored toga što omogućava građevinskim preduzećima
da se šira publika upozna s njihovom delatnošću, doprinosi izgradnji
privredne saradnje koja može da se realizuje već u narednoj sezoni. Sajam
će se održati od 25. do 28. oktobra.
FCC traži PORR
Vlada Srbije odlučila je da tek 11.
oktobra raspravlja o zahtevu FCC Construction da se u posao uvede PORR
kao drugoplasirano preduzeće i tako samo podgrejala sumnje u valjanost
ugovora o koncesiji za izgradnju autoputa Horgoš-Požega.
Državni sekretar
za infrastrukturu Mihailo Marković potvrdio je početkom oktobra da ga
je Vlada odredila za zastupnika države (koncedenta) u realizaciji koncesije
za autoput Horgoš-Požega. On je na sednici Odbora za urbanizam i građevinarstvo
Skupštine Srbije ocenio da je nepostojanje komunikacije poslanika sa
ovim ministarstvom dovelo do zloupotrebe koncesije u političke svrhe.
U
trenutku kada ovaj broj BUILD magazina kreće u štampu, kao poslednja
vest se pojavila informacija da je ministar Velimir Ilić demonstrativno
napustio sednicu Vlade održanu 4. oktobra.
[vrh
strane]
Beograd
Bubanj Potok – Vinča – Pančevo
Saobraćajni institut CIP izrađuje
projekat obilaznice oko Beograda koji pored petlje na auto-putu obuhvata
i dva tunela (1.200 i 850m), dva mosta (80 i 150m), nadvožnjak preko
smederevskog puta dužine 200m i železničko-drumski most preko Dunava
ka Pančevu. Pruga će ići sredinom mosta, ali za razliku od postojećeg
Pančevca, imaće samo jedan kolosek na samom mostu. Obilaznica se završava
u Banatu petljom kod Starčeva.
Rekonstrukcija Gazele
Slavoljub Tubić, iz Sektora za investicije
Puteva Srbije, najavio je da će tender za izvođača radova na rekonstrukciji
beogradske Gazele biti raspisan 24. septembra ove godine. On je istakao
da će na tenderu moći da konkuriše šest stranih kompanija, koje su izabrane
na pretkvalifikacionom konkursu. Tubić je naveo da bi ugovor o rekonstrukciji
Gazele trebalo da bude potpisan do kraja godine, kada bi mogli da počnu
i pripremni radovi, a već postoji detaljan plan odvijanja saobraćaja
tokom rekonstrukcije, tako da su zatvaranja kolovoznih traka planirana
noću i vikendom. On je naglasio i da delimične obustave saobraćaja na
mostu neće početi pre aprila 2008. godine.
Rekonstrukcija Gazele trebalo
je, prema ranijim najavama zvaničnika, da počne tokom ove jeseni, a radovi
na obnovi prilazne petlje i mosta na autoputu kroz Beograd trebalo bi
da budu završeni u roku od 18 meseci. Od 1971. godine kad je završena
izgradnja i kad je pušten saobraćaj preko mosta, nikada nije urađena
rekonstrukcija.
Popravimo zajedno
U okviru gradskog programa za revitalizaciju
fasada pod nazivom Popravimo zajedno do sada je urađeno preko 380 popravki
fasada, liftova i krovova na stambenim zgradama. Ovih dana grad će u
okviru ovog programa finansirati popravku fasada na zgradama u ulici
Pariske komune 10 i Krunskoj 32, a procenjena vrednost radova iznosi
3,4 miliona dinara. U gradu su u toku i radovi na 20 fasada pod zaštitom
države čija je ukupna vrednost 150.000 dinara.
Energoprojekt na berzi
Od 19. jula na A listingu Beogradske
berze nalaze se i akcije Energoprojekt holdinga a tržišna vrednost kompanije
je procenjena na 370 miliona evra, dok je vrednost poslova ugovorenih
samo u prvoj polovini ove godine i predviđenih za realizaciju već premašila
500 miliona evra. Trenutno najveći poduhvati Visokogradnje su kompleks
Aktau u Kazahstanu (55 miliona evra) i višespratna poslovna zgrada u
Rusiji (11 miliona evra), dok Niskogradnja najveće poslove radi u Kazahtanu
i Peruu. Oprema ima u Nigeriji poslove vredne 160 miliona dolara, a Hidroinžinjering
pravi brane u Etiopiji i Alžiru za preko 6 miliona. Kada se tu dodaju
i Entelove konsultantske usluge u Kataru, Dubaiju i Omanu od preko
25 miliona dolara jasno je da će akcije Energoprojekt holdinga imati
zapaženo mesto na Beogradskoj berzi.
Nastavak asfaltiranja Beograda
U septembru su obavljani radovi na
asfaltiranju Bulevara Mihajla Pupina na Novom Beogradu. Nakon svih prethodnih
najava koje kod građana izazivaju bojazan od ponovnih gužvi, pomalo smešno
se čini da isti strah nije izostao ni ovog puta. Na Brankovom mostu su
celodnevne gužve u jednom ili drugom, ili pak oba pravca, jednostavno
svakodnevnica, bez obzira da li se asfaltira Brankova, tunel ispod Terazija,
ili prilazni bulevari mostu. Tako je i ovo asfaltiranje skoro proteklo
neprimetno.
Međutim, bez obzira na sve, Dragomir
Spasić, tehnički direktor Beograd puta, ipak je u septembru umirivao
građane najavljujući da razloga za brigu nema, rečima: Radićemo samo
u žutim trakama… Skinućemo i zameniti oštećeni sloj asfalta na deonici
od Brankovog mosta do Ulice Džona Kenedija. Najavio je i da će presvlačenje
kolovoza trajati nekoliko dana, i tako je i bilo.
Dok se renovira Južni
bulevar, za sredinu oktobra meseca je najavljena i rekonstrukcija Starog
mosta. Nadležni ponovo uveravaju građane da većih (nego obično) problema
neće biti, ali Stari most će morati da bude zatvoren za automobile, a
tramvaji će do novobeogradskog depoa ići samo noću. Kako god bilo, proći
će i ova rekonstrukcija.
Odlazak Nenada
Bogdanovića

Treći broj Build magazina izlazi
u danima kada se jedna evropska i svetska prestonica još uvek oprašta
od Gradonačelnika. Poslednjeg dana septembra, nakon teške bolesti,
u Beogradu je sahranjen Nenad Bogdanović, prvi gradonačelnik Beograda
izabran direktnim putem nakon više od pola veka. Vodio je uspešno
grad u kome živi svaki četvrti stanovnik naše zemlje. Godine koje
je proveo kao jedan od lidera Beograda neki će pamtiti po raskopanim
ulicama, saobraćajnim kolapsima i naplati parkiranja. Može i tako
da se kaže... Ali, oni koji se sećaju gužvi u gradskim autobusima
na izdisaju, neprohodnih trotoara, dotrajalih automobila i goriva
iz kuvanih plastičnih flaša 90-ih, znaju da mnogi Beograđani sada
imaju nove telefonske centrale, centralno grejanje, vodovod i kanalizaciju,
parking ispred kuće, autobusku liniju u ulici, trotoare, trofaznu
struju, stanove iz novogradnje... Toliko toga je moralo, i još
uvek mora biti urađeno, da ponekad nije moglo da se stigne na sve
strane, da se sve detaljno isplanira i da se ugodi svakom pojedincu.
Pa opet, Beograd je počeo da liči na evropski grad.
I ne, nije
sve to zasluga jednog čoveka, niti samo ljudi sa kojima je sarađivao,
ali Nenad Bogdanović je bio važan deo projekta koji je krenuo punom
snagom u samu zoru XXI veka – da Beograd konačno, izgledom i uređenjem,
a ne samo geografskim položajem, postane jedna od prestonica Evrope,
turistima zanimljiva destinacija, putnicima odmorište, a stanovnicima
ugodan dom.
Smrću Nenada Bogdanovića Beograd
je izgubio sposobnog i vrednog stanovnika. Na njegovo mesto će
doći novi ljudi koji neće dozvoliti da se uspon Beograda zaustavi,
a ime prvog beogradskog Gradonačelnika biranog na direktnim izborima ostaće zapisano. |
U visokom društvu
Odlukom Vlade Srbije
kulturnim dobrima proglašene su zgrade Pravnog i Tehničkog fakulteta
u Bulevaru kralja Aleksandra, zgrade Studentskog doma Kralj Aleksandar
Prvi, Ministarstva saobraćaja, hotela Avala, doma Vračarske štedionice,
kuće Flašar, pukovnika Elezovića na Vračaru i trgovca Dušana Lazića,
kao i vila Stevke Milićević na Savskom vencu. Dom Vračarske štedionice
je značajno delo arhitekte Danila Vladisavljevića, izvedeno u stilu akademizma,
koji je bitno uticao na razvoj arhitekture Beograda krajem XIX i početkom
XX veka. Kuća Flašar u ulici Kornelija Stankovića 16 podignuta je 1932.
godine prema projektu arhitekte Milutina Borisavljevića. Zgrada Ministarstva
saobraćaja, u Nemanjinoj 6, građena je prema projektu arhitekte Svetozara
Jovanovića od 1927. do 1931. godine i spada u vrhunska ostvarenja postakademizma
u Beogradu između dva svetska rata. U okviru zgrade je i Železnički muzej
osnovan 1950. godine.
|