
Štednja energije - odgovornost države i svakog pojedinca! (MIVUS)
U našem društvu i dalje vlada nasleđen,
a pogrešan stav – da je Srbija bogata energijom i da je energija element
socijalne politike, a ne roba.U kojoj meri je ovo netačno pokazuju podaci
iz strategije energetskog razvoja Srbije: rezerve
kvalitetnih energenata,
nafte i gasa, čine manje od 1% u ukupnim bilansnim
rezervama Srbije.
Ostatak rezervi čini ugalj, i to u najvećoj meri niskokvalitetni lignit,
sa čak 92%. Srbija je, dakle, prinuđena da uvozi energente, a sudeći
po trendu rasta njihovih cena na svetskom tržištu, rasipanje tako skupog
artikla mora da se odrazi na budžet, kako države, tako i svakog pojedinca.
Upravo rasipanje energije je ono što se u Srbiji događa danas. Statistike
kažu da Srbija troši i do dva i po puta više energije nego što bi trebalo
(150 – 250 kWh/m2, nasuprot evropskom proseku od 138 kWh/m2).
Ko i kako troši tu energiju?
Bahatost u raspolaganju energijom zastupljena je u svim sektorima (industrija,
saobraćaj), ali ubedljivo najviše energije, što (ne) iznenađuje, troši
se u zgradarstvu! U EU na zgrade odlazi 40% ukupne energije, a u Srbiji
i do 46%! Od toga, čak do 65% odlazi na grejanje i hlađenje stambenih
i poslovnih prostora.Neobaveštenost, (ne)kultura stanovanja, relativno
jeftina i dostupna čvrsta goriva, potpuno neracionalan sistem naplate
utroška električne energije u Srbiji (po kvadraturi a ne po realnoj
potrošnji) i inertnost države u rešavanju ovih problema, dopuštaju
našim građanima ovakvo ponašanje.

Kako to izgleda u Evropi?
U EU se odavno
bore protiv ovakvih navika, a imaju i više razloga za to:
-visoke cene energenata (ako mislimo da je električna energija u Srbiji
skupa, osvrnimo se malo na okolne zemlje, da ne govorimo o visokorazvijenim
zemljama Zapada)
-zavisnost od uvoza energenata (svaka mala promena u kriznim područjima
iz kojih se energenti uvoze izaziva skok cena na svetskom tržištu)
-potpisan Kjoto protokol (koji svaku zemlju obavezuje da smanji emisiju
CO2 za određeni procenat).
Na koji način Evropa štedi energiju?
Sobzirom da se energija najviše troši u zgradama, najracionalnije i dugoročno
najisplativije rešenje jeste – ulaganje u energetsku efikasnost zgrada.
- Spoljašnje zidove 21%
- Krov 10%
- Pod na tlu 6%
- Prozore 51%
- Sastave grejanja 12%
Shvatajući ozbiljnost situacije, proizvođači
mineralnih vuna u Evropi su se ujedinili u organizaciju pod imenom EURIMA (European
Insulation Manufacturers Association; www.eurima.org). EURIMA postoji
od 1959. godine i bavi se promovisanjem standarda i regulativa za profesionalnu
i kvalitetnu upotrebu izolacionih materijala. U poslednje vreme, njen
razvoj i rad ide u smeru rešavanja gorućih pitanja zaštite životne sredine,
a u tome imaju podršku evropskih institucija, kao i drugih sličnih organizacija
u svetu.
MIVUS – članice
Asocijaciju MIVUS sačinjavaju tri člana: KNAUF-INSULATION (proizvođač
kamene vune), URSA i ISOVER (proizvođači staklene vune).

|
Imajući za uzor ovakvu organizaciju,
koja sagledava probleme potrošnje i uštede energije iz šireg, društvenog
ugla, srpski proizvođači i uvoznici mineralnih vuna su se ujedinili u
organizaciju MIVUS (Mineralne Vune Srbije).
Budući da je jedan od najvažnijih
načina za usporavanje i smanjenje globalnog zagrevanja ušteda energije
koja se koristi za grejanje i hlađenje, uvođenje i korišćenje termoizolacije
u cilju optimalnog trošenja energije, predstavlja najefikasniji i najbezbedniji
način inteligentne kombinacije privatnih i opštih interesa.
Izolacioni
materijali na bazi mineralnih vlakana, u prvom redu kamena
i staklena vuna, predstavlja optimalnu formu termoizolacione i zvučne
zaštite koja je ekološki poželjna. Primarni cilj promocije ove vrste
izolacije je poboljšanje kvaliteta života ljudi i očuvanje planete, što
je ključni izazov savremene ubrzane industrijalizacije.
Ugradnjom toplotne
izolacije postižemo nekoliko efekata u isto vreme:
- velika ušteda energije, samim tim
i novca
- brzi povraćaj investicije (3-5 godina)
- doživotni vek izolacije i doživotna
ušteda.
- Ostali efekti: zvučna izolacija i
protivpožarna zaštita
MIVUS će se truditi da javnim
akcijama skrene pažnju stručne javnosti, Vladinih agencija i same Vlade
na neophodnost šire društvene akcije i ozbiljnijeg pristupa problemima
energetske efikasnosti, kao i da podigne svest stanovništva o ovim problemima,
pruži neophodnu tehničku podršku i informacije o načinima da se energija
pametno sačuva i uštedi ukorist svih nas.

|